Konstruktivno udruzivanje hrvatskih prirodoznanstvenika
Davor Pavuna
davor.pavuna@epfl.ch
Institute of Physics of Complex Matter
Swiss Federal Institute of Technology (ETH)
CH-1015 Lausanne, EPFL - Switzerland
http://pavuna.epfl.ch
U Hrvatskoj naizgled postoji sve sto nam treba
za uspjeh nacije: obrazovni sustav, (visoko-)skolski programi,
instituti, centri za transfer tehnologije, izvjesca privredne
komore koja javljaju da su nasi inovatori vrlo uspjesni.
(vidi : http://www.hgk.hr/komora/hrv/PRESS/PRIOPCENJA/arhiva/2003/11/2711-6.htm
)
Medjutim, na internet stranici Centra za Transfer
Tehnologije (CTT: http://www.ctt.hr/obrazovanje.asp ) vidimo
realnost: '' Prema posljednjim izvjestajima Zavoda za statistiku
tek nesto preko sedam posto stanovnistva ima visoku naobrazbu,
visu svega oko cetiri posto, srednju naobrazbu ima oko 45 posto,
a 40-ak posto stanovnistva nizu. U danasnje vrijeme to su vrlo
losi pokazatelji, pogotovo gledajuçi sa stajalista razvijenih
zemalja i visokih tehnologija. CTT neprekidno naglasava da Hrvatska
gubi intelektualne/radne resurse i sve cesce nedostaju strucnjaci.
Iz tog razloga, CTT posvecuje veliku paznju upravo obrazovanju,
kao jednoj od primarnih potreba RH.''
Dakle, jasno je da objektivno vrlo malen broj
znanstvenika, te opcenito, visoko strucnih osoba, ne moze preko
noci promjeniti sveopcu situaciju nacije, pa sam vec ranije
u brojnim izvjescima napisao (http://www.hkz-kkv.ch/pavuna.php
) da smatram da je red da se u katolickoj zemlji Crkva pobrine
da ipak bas nemamo gladnih, a da Vlada djeluje na poboljsanju
opce socijalne situacije u zemlji.
Ono sto mi znanstvenici, nasi inzenjeri-inovatori,
te poduzetni tehnolozi, mozemo uciniti jest da u svjetskoj ekonomiji
znanja, inicijativa i strateskih udruzivanja 21-og stoljeca
pokusamo svi zajedno poboljsati barem utjecaj i uspjesnost tog
visoko-obrazovanog dijela nacije. U principu, to je ono sto
i MZOS i Poslovno-inovacijski centar BICRO vide u svojoj viziji
( http://www.mzos.hr/default.asp?jezik=&ru=177&sid=
).
No, ravnatelj Instituta Rudjer Boskovic-a, dr.
Stjepan Marcelja, biofizicar s dugogodisnjim iskustvom u svjetskim
institucijama, jasno upozorava na svojoj web stranici ( http://www.director.irb.hr/inovacije.htm
) : ''Ceka nas jos mnogo posla da bismo sva vazna pravila dotjerali
tako da znanost postane cvrsto integrirani dio uspjesnog nacionalnog
inovacijskog sustava.''
Dakle, Hrvatska ocito ima i brojne organizacijske
probleme tzv. tranzicijskih zemalja, no, poput Irske ili Izraela
mi takodjer imamo specificnost da velik broj nasih strucnjaka
zivi i djeluje posvuda u svijetu, te svi imamo volju da pomognemo
da se taj proces tranzicije ubrza.
Buduci sam vec godinama redovno povezan s brojnim
strucnjacima dragovoljcima ( vidi : http://www.hssd.hr/odbori/znanost.htm
) smatram da uz bolju organizaciju, te strateskim povezivanjem
znalaca, uz mudru orijentaciju na mlade talente, Hrvatska bi
vec u jednoj generaciji (npr. do 2025.) mogla ostvariti jacu
znanstveno-tehnolosku bazu, pa nadajmo se i bar 2-3 visoko uspjesne,
svjetski relevantne tvrtke, poput Nokia-e, Ikea-e ili Nestle-a
(http://www.hkz-kkv.ch/pavuna.php ). Nasu buducnost cine kultura
biotehnologije i ekoturizam, nova znanja u gospodarstvu te stvaranje
velikih dohodaka s malo znalaca ('Microsoft' nema ni 300.000
zaposlenih) u najljepsoj i zadnjoj cistoj zemlji u Europi! Evo,
na taj nacin mi u inozemstvu pojednostavljeno vidimo Hrvatsku.
I naglasavam, takva ce Hrvatska i biti jer bi u suprotnome mogla
nestati, izmanipulirana najgorom vrstom tzv. eurokapitalista.
Uz to svakako je nuzno pojacati ulogu Splita i juzne Hrvatske,
jer je jos uvijek skoro 99% znanosti koncentrirano u Zagrebu;
no, naravno i ostale centre cemo podrzati.
Da bismo to postigli nuzna nam je medijska pomoc
hrvatske televizije da bi se u naciji sustavno pojacala svijest
da i mi imamo nase vrhunske 'Janice' u znanosti i tehnologiji
: postoje brojni primjeri uspjeha nasih mladih, a samopouzdanje
nacije je bit nase buducnosti (http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=1737&izdanje=78
).
Cesto mozemo koristiti uspjesne primjere iz Irske,
Izraela, Svicarske ... kako se mlade ljude planski stimulira
i kako im se zrelom infrastrukturom pomaze u inovaciji i integraciji
u svjetski znanstveno-tehnoloski sustav (vidi npr. http://www.startupcafe.ch/
i http://cdm.epfl.ch/homepage.php ). Postoje uspjesna rijesenja
kako se smanjuje odlijev mozgova, a mnogi mladi bi se lakse
odlucili ostati u Hrvatskoj (ili vratiti se nakon specijalizacije)
ako im pomognemo u rijesavanju stambenog pitanja. Za nase dokazane
vrhunske strucnjake koje zelimo vracati iz inozemstva takodjer
postoje brojna rijesenja, ali je svima bitno da cijela vizija
i strategija post-tranzicijskog drustva znanja bude jednom zauvijek
prihvacena na najvisem nacionalnom nivou; u suprotnom, odlijev
mozgova ce se nastaviti.
Rijetko cemo samo 'suhim' znanjem i pokusajima
iz Hrvatske uspjeti u bilo kojoj svjetski relevantnoj aktivnosti.
Zato moramo napokon postaviti i nasu globalnu infrastrukturu
te imati nase ljude i prijatelje u tzv. centrima moci i odlucivanja:
u filmskoj industriji to je npr. Hollywood, dok u znanosti to
moze biti npr. Harvard, u tehnologiji Stanford ... a u financijskoj
podrsci projektima Europske Unije to je svakako Bruxelles ...
Planirajmo i stvaranje nase 'krovne' tvrtke ‘Croatia-Tech’
koja ce nacionalne proizvode i inovacije uspjesno predstavljati
u New Yorku, u Bruxellesu ili Hong Kongu ... sve to, a i jos
puno vise su vec ostvarili npr. Izraelci, a i drugi narodi,
pa iskoristimo i poklonimo naciji sva ta brojna korisna iskustva
jer nas ima stvarno posvuda po svijetu.
Pritom cuvajmo zajednistvo jer mi znanstvenici
nismo korumpirani, te imamo i razvijenu kulturu strucnog (ne)slaganja,
pa pokusajmo (p)ostati nacionalni primjer. Vazno je da mudrom
strategijom izbjegnemo polarizaciju izmedju 'siromasnih' domacih
i 'privilegiranih' inozemnih hrvatskih strucnjaka, te u nasim
buducim susretima ponudimo, te realiziramo jednu uspjesnu viziju
i strategiju koju Lijepa Nasa nakon brojnih stoljeca patnje
svakako zasluzuje.
