SENAT IC-HRVATSKI ISELJENIKA, POVRATNIKA I INVESTITORA IZ DIJASPORE U POREČU - ZAVRŠNI DAN (08. SVIBNJA 2004. GODINE – HOTEL PARENTIUM – POREČ)

/Drugi dan zasjedanja Senata Kluba protekao je u konstruktivnim diskusijama/

Drugi dan zasjedanja Senata Kluba protekao je u konstruktivnim diskusijama po pitanju uloge

civilnih društava u suvremenim demokratskim društvima. Nositelj teme prof. dr. Juraj Plenković naveo je kako su civilna društva i udruge bogatstvo jedne države, te snažan korelativ njenog ponašanja i djelovanja. Zapad je već odavno uzeo za praksu da pomaže i financira razne građanske udruge, dok kod nas još uvijek to nije slučaj. Navodi kako civilno odnosno građansko društvo i država ne moraju nužno biti u opozicijskim odnosima te što je veći stupanj društvene tolerancije na drugačije mišljenje, to je odnos između institucija civilnog (građanskog) društva i države određeniji, korektniji i odnos koji ima za cilj – opći boljitak svim građanima. U tome kontekstu bi tre-

balo sagledavati i ulogu organizacija koje imaju za cilj – po-

vezivanje iseljene i domovinske Hrvatske. Kako je naveo

predsjednik Kluba – gosp. Šoljak, to u RH i nije slučaj budu-

ći da se na vlastitoj koži uvjerio kako država ne ispunjava ni-

ti djelomične obveze prema institucijama civilnog društva

kao što je – navodi – i Klub hrvatski iseljenika, povratnika

i investitora iz dijaspore. Do sada Klubu – ističe – nisu do-

dijeljena nikakva novčana sredstva, ali neka se ne zavara-

vaju da će na takav način slomiti Klub i spriječiti ga u njego-

vom radu i djelovanju.

NIKO ŠOLJAK: ZAHVALA RUDIJU TOMIĆU

Posebno se zahvaljujemo za doprinos Klubu i radu ovog

Senata gosp. Rudiju Tomiću koji je osim što je počasni

član Kluba – svojim djelovanjem i aktivnim sudjelova-

njem pokazao istinsku brigu za problematiku kojom se ^{prof. Juraj Plenković}

bavimo. U tome smislu dostavio je i jednu vrlo zahtjevnu,

ali znalački obrađenu temu koja će biti uvršena u zbornik

Senata. Na svemu do sada što je napravio za Klub i dijasporu jedno mu veliko hvala – zaključio je gosp. Šoljak.

Dana 08. svibnja obrađene su i teme «Informacije u funkciji razvoja demokratskog društva», t»Hrvatska u procesu globalizacije», «Hrvatska diplomacija i dijaspora» te Hrvatska jučer, danas i sutra. Od značajnijih istupa navodimo slijedeće:

Kako navodi gosp. Šime Višić inače član predsjedništva studentskog zbo-

ra iz Zagreba – mladi su u Hrvatskoj u podređenom položaju. Čak – ističe-

i umirovljenici imaju privilegirani položaj u odnosu na mlade. Nemaju

dovoljno sadržaja gdje bi se mogli zabavljati i educirati. U toj oskudici

sadržaja mladi (što je tragedija cijelog društva) posežu za drugom i alko- Šime Višić pozvao je mlade iz dijaspore

holom. Drži potrebitim i opravdanim da se mladim ljudima iz vani (koji pripadaju hrvatskoj dijaspori)

omogući dolazak u zemlju i zapošljavanje. To bi, kako drži, donekle moglo i promijeniti demografska kretanja s negativnog na pozitivni predznak. S druge strane trebalo bi omogućiti mladim hrvatima iz zemlje odlazak u zemlje razvijene zapadne civilizacije da tamo pokupe pozitivna iskustva, steknu potrebite navike i da se vrate u zemlju kao educirana i pokretačka snaga.

Posebno je istakao projekt državne mature gdje je naveo dobre karakteristike, a posebice se osvrnuo na obvezatnost učenja osnova informacijske pismenosti koja bi trebala omogućiti mladima da lakše dođu do posla i da se lakše sagleda njihov krajnje nepovoljni položaj.

Gospodin Željko Galeković, hrvatski branitelj i

ujedno Predsjednik stranke hrvatski branitelja iskazao

je želju za uspješan rad Senata ističući kako predstav-

lja brojnu populaciju hrvatski branitelja koji su danas

izuzetno obespravljeni. Upravo kao i hrvatska dijaspo-

ra -. ističe – kojoj smo htjeli i ovom prigodom zahvaliti

za sve ono što je napravila za svoju domovinu, i za svoj

narod. A napravila je dosta toga i to ne samo materi-

jalno, već i neposredno. Naime – navodi Galeković -

brojni su hrvatski branitelji koji su u postrojbe hrvatske

vojske došli upravo iz dijaspore. Došli su iz sigurnosti

svoga doma i države gdje su živjeli – tu, da zajedno s

nama, rame uz rame, oslobode svoju zemlju. Zbog toga

se i trebamo uvezati i zajednički djelovati – zaključio je.

Protivnici smo teze koja se javlja u javnosti

o karakteru domovinskog rata. Po nama –

ističe Galeković – Hrvatska nije vodila obrambeni nego oslobodilački rat. Ovo je vrlo bitno kada se zna da nikome tko je svoj rat proglasio oslobodičačkim nije suđeno kao što je to slučaj sa našom zemljom….

Sukladno zaključcima Senata od 07. svibnja 2004. godine pokrenuta je inicijativa da se promjeni naziv Kluba te je u tome kontekstu od povjerenstva koje je formirano na Senatu iznesen prijedlog da budući naziv Kluba bude Hrvatska Svjetska Zajednica (HSZ). Ovaj prijedlog izazvao je polemike, ali i kontradiktorna mišljenja i asocijacije na razne organizacije (doduše političkog karaktera) koji su imali u svome imenu naziv – zajednica. Konačno, prijedlog je prihvaćen i pokrenuta je inicijativa da dođe do

promjene naziva. Kako je naveo gosp. Šoljak – promjena naziva je odraz djelatnosti Kluba budući da postojeći naziv nije adekvatan. Tako ovaj naziv organizaciju određuje u nacionalnom smislu (hrvatska), područje djelovanja je cijeli svijet (svjetska), a ima za svoju temeljnu zadaću da stvori zajedništvo iseljene i domovinske hrvatske uslijed čega se i zadržava naziv zajednica. Kako navodi gosp. Šoljak, ovim nazivom Hrvatska svjetska zajednica nema afirmaciju da bude nekakva krovna organizacija, već prvenstveno da u svoje okrilje prihvata one koji žele raditi na općem dobru i ostvarivanju jedinstva cjelokupnog nacionalnog korpusa. Ali, kako dodaje Šoljak – bez politički podjela i upliva, jer gdje god dođe politika nastaju nepopravljive štete.

POD HITNO POKRENUTI PITANJE NACIONALNE BANKE

Jedna od bitnih pretpostavki povratka iz dijaspore u

zemlju – kako navodi dr. Santini jeste formiranje odnos-

no stvaranje jake nacionalne komercijalne banke. U ovo-

me trenutku to se nameće kao imperativ, jer je činjenica

da smo privatizacijom postojećih komercijalni banaka i

prodajom istih strancima – učinili sebi «medvjeđu uslugu».

Ogroman je bankarski potencijal u rukama stranaca i taj

potencijal te banke neće koristiti za razvojne procese, već

prvenstveno za potrošnju. Zbog toga je lakše i dobiti kre-

dit za vozilo i sl. nego za neki poduzetnički poduhvat.

U tome smislu mišljenja je dr. Santini da bi upravo hrvat-

ska dijaspora trebala razmisliti o formiranju jake poslovne

banke koja bi bila i jaka i sposobna da bude pokretač zna-

tnih promjena u hrvatskom gospodarstvu. Ovaj smjer

kojim se trenutno kreće Hrvatska nije dobar i tu treba

prema riječima dr. Santinija napraviti znatan zaokret.

I dalje će biti problem – da li će predstavnici odnosno

nositelji političke vlasti biti zainteresirani za te projekte ili

će i dalje zatvarati oči pred činjenicama da ćemo uskoro

postati podstanari (i to nepoželjni) u vlastitoj kući.

Govoreći o stanju informiranja u dijaspori predsjednik Kluba, gosp. Šoljak, naveo je podatak da je potrebno pod hitno iznaći mogućnost da se krene za tiskanjem lista (tjednika ili dvotjednika) namijenjenog upravo izvandomovinskoj zajednici u svijetu. Kako je isti naveo – klub je do sada izdao nekoliko brojeva lista «Dijaspora», ali se zbog veliki troškova tiskanja privremeno zastalo sa tom akcijom. Isti navodi da se od ideje tiskanja lista nije odustalo, vać naprotiv – da je ona aktualizirana budući da vlada određeni interes među Hrvatima diljem svijeta o jednom takvom projektu.

Govoreći o istome gosp. Niko Šoljak naveo je kako će se tome posvetiti pozornost u narednom periodu, a pokušati će se iznaći i potrebita novčana sredstva. Projekt je – ekonomski opravdan, i isplativ – zaključio je. Što se tiče samog naziva lista «Dijaspora» prijedlog je prisutnih, a poglavito gosp. Marića iz SAD-a da se iznađe neki drugi naziv. Naime, ponovio je kako među Hrvatima u SAD-u vlada odbojnost prema

nazivu dijaspora, bilo kao sinonimu za raspršenost hrvatskog nacionalnog bića, bilo kao nazivu koji

ih svodi na nešto što je otišlo od Matice i neće se vratiti. Baš naprotiv, povratak u zemlju san je svih onih koji su otišli i stoga bi trebalo osmisliti neki drugi naziv. Prijedlozi su bili «Hrvati u svijetu», «Izvandomovinska zajednica», «Zajedno» i sl. O svim prijedlozima, kao i mogućem novom nazivu lista više će se znati kada se stvore pretpostavke za njegovo pokretanje – naveo je Šoljak.

Raspravljajući o temi hrvatske diplomacije najvećim djelom se govorilo o nekonzistentnoj vanjskoj politici koja iako najvećim djelom pada na teret Ministarstva vanjski poslova dodiruje i samu Vladu, Sabor RH te instituciju Predsjednika RH-e. Navedeno je da je istina o domovinskom ratu slabo prezentirana u centrima političke moći na zapadu što je dovelo do činjenice da se je jedan oslobodilački rat prikazao kao agresorski, a time su dovedeni u pitanje ne samo dignitet domovinskog rata, već i temelji suvremene hrvatske države.

Gosp. Niko Šoljak govoreći o svojim iskustvima i ostvarenim kontaktima sa Hrvatima u svijetu navodi kako je evidentna razjedinjenost hrvatskog nacionalnog bića u zemljama gdje žive i rade. Tako, kako navodi, postoji u jednom gradu i nekoliko Klubova koji okupljaju hrvate, a ti Klubovi međusobno ne komuniciraju. To ih dovodi u jedan izrazito nepovoljni položaj budući da tako rascjepkani ne predstavljaju relevantnu političku snagu iako po svojoj brojnosti članstva to svakako jesu. U takvim situacijama spasonosna bi bila intervencija diplomatsko-konzularni predstavništava naše zemlje koji bi mogli napraviti mnogo na tome planu. Na žalost, to se rijetko čini što dovodi do jednog komatoznog stanja u zajednici što dugoročno predstavlja nepopravljivu štetu u pogledu očuvanja nacionalnog identiteta. Sa tim podjelama u dijaspori trebalo bi prestati, a u trendove tih aktivnosti trebala bi se aktivno uključiti država. I to mnogo više nego što je to do sada radila, i činila.

Prijedlog s razlogom:

DIJASPORA MORA IMATI PREDSTAVNIKA U VLADI

Kako je na skupu naznačeno hrvatska dijaspora ne samo što treba imati veći broj zastupnika u Hrvatskom Saboru, već mora imati i svoga predstavnika u Vladi RH-e. Kako je ocjenjeno na skupu, takva inicijativa mogla bi biti podržana i od samog predsjednika Vlade, gosp. I. Sanadera, budući da bi na takav način ova vlast (koju dijaspora ipak drži bitno drugačijom od one prethodne) pokazala da problemu iseljeništva prilazi na pravi način.

Upravo s tim razlogom Klub je na sjednici Senata i izišao s prijedlogom da se predsjedniku Vlade RH-e predloži da u Vladu uključi gosp. Tomicu Nimembergera, uglednog hrvatskog iseljenika i domoljuba koji će, jednodušna je ocjena, znati artikulirati interese iseljeništva i na probleme ukazivati mnogo bolje i sadržajnije nego što to rade zastupnici dijaspore, a koji sa iseljeništvom u pravom smislu riječi (izuzev časnih izuzetaka) i nemaju puno veze.

Tomica Nimemberger

ZVONIMIR BOBAN VODI SPORT?!

Kako je Klub organizator I. Svjetskog prvenstva hrvatske dijaspore u nogometu predloženo je da se pokuša privoljeti proslavljenog hrvatskog nogometaša i domoljuba da u Klubu preuzme rukovođenje Odbora za šport i rekreaciju odnosno provedbu aktivnosti vezanih za organiziranje nogometnog prvenstva hrvatske dijaspore u nogometu.

Ova inicijativa iznesena na Senatu jednoglasno je prihvaćena, a već prethodno je podržana od institucija kao što su HNS (Hrvatski nogometni savez) te HOO-a.

PRIJEDLOZI I ZAHTJEVI DIJASPORE

Na Senatu Kluba, baš kao i na I. Saboru hrvatske dijaspore održanom prije dvije godine u Poreču u organizaciji Kluba sačinjeni su prijedlozi i zahtjevi dijaspore sadržani u 11 točaka i oni su i na ovom Senatu aktualizirani. To su:

- Da se donese Zakon o povratnicima i investicijama Hrvaata iz svijeta po uzoru na Irsku i Izrael, a od

nedavno je tu praksu primijenila i Kina.

- Da Hrvati koji žive i rade diljem svijeta imaju tri člana u vijeću HRT-a.

- Da se obustavi prodaja nacionalne imovine dok se ne donese novi Zakon o privatizaciji;

- Da se zemljišta uz more, otoci i druge površine uz objekte ne prodaju nego daju u najam;

- Da se donese Zakon kojim kriminal napravljen u pretvorbi i za vrijeme domovinskog rata ne zastarjeva;

- Da se u izborni zakon RH-e uključi pravo hrvatske dijaspore da u to predstavničko tijelo imenuje 12 zastupnika ili najmanje 10% od ukupnog broja članova zastupničkog doma.

- Postojeći teritorijalni ustroj koči razvoj Hrvatske i društva, ogromni je balast na nejakom hrvatskom

gospodarstvu i njega treba hitno mijenjati. U tome pogledu treba smanjiti broj županija na četiri, a

odrediti jasne kriterije za dobivanje statusa grada ili općine. To su: sud, katastar, zemljo-knjižni

odjel i urbanizam.

- Dosljedna primjena načela reciprociteta u pravima koje uživaju stranci u RH-oj sa onima koje

uživaju pripadnici hrvatske izvandomovinske zajednice u tim zemljama;

- Da se državna tijela i međunarodne institucije uključe u pronalaske tokova iznošenja novca iz Rep.

Hrvatske te da se osiguraju mehanizmi da se taj novac vrati u zemlju, a osobe koje su zlouporabile

položaj i ovlasti zakonito kazne;

- Da se pri svim ministarstvima u RH-oj osnuju uredi za rad sa Hrvatima koji žive izvan domovine;

- Neotuđivo je pravo svakog hrvatskog čovjeka, pa tako i onoga koji ne živi u RH-oj da dobije

pravu, točnu i objektivnu informaciju o svim bitnim događajima u zemlji. Sa time u svezi i dalje

treba obvezati Vladu RH-e da osigura primjeren radijski ili televizijski program za kompletnu

dijasporu koji će biti besplatan i vidljiv (čujan) u cijelom svijetu.